Bosna i Hercegovina     | 08.07.2018. 13:34 |

Mozaik gljiva i ljekobilja na romanijskim prostranstvima

FENA Bisera Džidić

SARAJEVO, 8. jula (FENA) - Loše vrijeme nije jučer spriječilo  22-oje sarajevskih planinara da pohode Romaniju i na području ispod Novakove pećine uživaju u blagodatima prirode.

Piše:Bisera Džidić

Planinari su u organizaciji HPD "Bjelašnica 1923"  iz Sarajeva i pod vodstvom Elze Babić i domaćina predsjednika Planinarsko ekološkog društva  "Romanija" sa Pala Radoja Vojvodića , šumskom stazom koja vodi ka liticama Novakove pećine, poznatog istorijskog lokaliteta,  proveli par sati u laganom hodanju.

Zbog kiše odustalo se od planiranog uspona do Novakove pećine, ali su planinari uživali u darovima prirode, berući ljekobilje i gljive. Kantarion, majčina dušica, kunica, šumske jagode su upotpunili subotnji izlet.

Ljubitelji gljiva uživali su u 'otkrivanju' i branju sunčanica, mlječnica, lisičarki, vrganja, rujnica, trubača. Uz branje i razgovori o spremanju  gljiva, a manje upućeni imali su priliku da  saznaju kako izgledaju pojedine gljive, jestive i one koje  ne treba brati.

Sa domaćinom Vojvodićem sarajevski planinari  prošli ispod lokaliteta Đeva /Djevojačka stijena/  gdje je izveden 1929. godine prvi registrirani alpinistički smjer u Bosni i Hercegovini. Njega su u novembru 1929. godine ispenjali Drago Šefer i Vojo Ilić.

U planu je da se taj,  za tradiciju planinarstva značajan datum,  90 godina od prvog alpinističkog uspona, kaže Vojvodić,  naredne godine  obilježi.

Posjetili su planinari i lokalitet stećaka nedaleko od planinarskog doma.

Po povratku, punih cekera ljekobilja, trešanja, gljiva i cvijeća, planinari su nastavili druženje u  planinarskom domu, u zgradi nekadašnje osnovne škole, u selu Stajna.

Ručak je upotpunjen svježe ubranim i ukusno spremljenim lisičarkama koje su članice PED "Romanija" pripremile za goste.

Na kraju subotnjeg izleta u vožnji od Stajne preko Podviteza i Pala ljepota prirode pokazuje zašto je Romanija opjevana u pjesmama i zašto je Jovo Mijatović, koji je skupljao  trave po romanijskim  livadama, proplancima i šumama, bio poznati i priznat i izvan granica bivše Jugoslavie. Zbog vještine  liječenja travama dolazilo se iz svih krajeva bivše Jugoslavije i svijeta  na Romaniju kod Jove  po lijek za najteže bolesti.

 

(FENA) B. D.

Vezane vijesti

Vito - uspon nakon zabrane kretanja

Plodovi šume donose prihode ženama sa Romanije

Na početku decembra - Plavetnilo neba u ogledalu Studenog potoka

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo