Kultura     | 01.07.2018. 12:17 |

Fekete Sullivan: Žene su nekad u bajkama bile u ulogama maćehe, vile, vještice

FENA Nermina Omerbegović

SARAJEVO, 1. jula (FENA) - Marija Fekete Sullivan književnica je, novinarka, bajkopisac. I ne samo to, ona je istinska posvećenica pisane riječi te osim što piše, promoviše i djela drugih bosanskohercegovačkih autora.

U razgovoru za Fenu Marija Fekete Sullivan kaže da će do kraja ove godine biti objavljeno 100 naslova istaknutih autora iz BiH i šire u sklopu digitalnog izdavačkog projekta "Style Writes Now", koji vodi.

- Priče za djecu i kratke priče prevode se na engleski, ali i na druge jezike, kako bi se mogle naći u ponudi na svjetskom tržištu - ističe Fekete Sullivan, dodavši da oni koji žele da pogledaju ove naslove treba samo da posjete https://www.smashwords.com/profile/view/mfs i već mogu prelistati devedeset naslova četrdesetak književnika.

Ovaj portal nudi i svojevrsnu izložbu ilustracija umjetnika iz BiH, ali i drugih zemalja.

- Uvijek sam smatrala da u BiH ima izuzetno mnogo nadarenih pisaca i umjetnika s obzirom na broj stanovnika i želja mi je da njihova djela budu pristupačna publici u cijelom svijetu. Stoga sam savladala tehnike digitalnog objavljivanja, jedino što mi je još bilo potrebno da se kao književnica, prevoditeljica i novinarka upustim u vođenje ovako opsežnog projekta, na kojem radim evo već osmu godinu. A tako će, nadam se, biti i ubuduće - ustvrdila je.

Osim promocije književnosti, Marija Fekete Sullivan također radi i na adaptaciji bosanskih narodnih bajki. Kako kaže, nakon što je na prošlogodišnjem književnom natječaju na Festivalu dječije umjetnosti (FEDU) u Sarajevu osvojila prvo mjesto za najbolju bajku, dobila je ponudu iz Mladinske knjige da bude dio kreativnog dvojca, zajedno s književnikom Mehmedom Đedovićem i da radi na adaptaciji dvadesetak od ukupno četrdeset priča u knjizi Zlatne bosanske bajke.

Od ovog dvojca se očekuje da pokažu istančan osjećaj za saživljavanje s likovima iz davnih vremena, prenesu autentičan ambijent i poruke izvornog djela, a ujedno prilagode narodne bajke i osavremene ih tako da ih današnje i buduće generacije mogu čitati sa zanimanjem.

- Na primjer, kazivači bajki iz davnih vremena imali su svoj stil koji je, možda, neshvatljiv današnjem auditoriju. Tada se, recimo, podrazumijevalo da muškarac odabere ženu za sebe, a u tekstu onda nigdje ne piše da je ona dala pristanak. Naravno, to je bio odraz jednog razumijevanja svijeta koji ne korespondira sa današnjim, jer sada djevojke itekako imaju pravo da izraze svoje mišljenje - ocijenila je.

Fekete Sullivan dodaje da bi mogla nadugo i naširoko pričati o izazovima tokom adaptacije narodnih bajki, ali ostavit će to za promociju ovog vrijednog izdanja Mladinske knjige, čiji je najveći cilj spasiti od zaborava bogato kulturno i književno blago Bosne i Hercegovine. Knjiga će imati i izvrsne ilustracije koje upravo dovršavaju Sanela Husić-Musabašić i Enida Mulamujić.

Govoreći ko su junaci bajki, Fekete Sullivan navodi da je jednom u polušali rekla da su glavni junaci u bajkama širom svijeta obično muškarci. Žene se pojavljuju tokom zapleta ili raspleta, i obično su im dodijeljene uloge vještica, vila, maćeha ili potencijalnih udavača.

- Budući da i sama pišem bajke (do sada sam napisala više od četrdeset bajki, od kojih dvadeset čeka na objavljivanje) nastojim tokom kreacije likova ispraviti tu neprihvatljivu vizuru, koja je predugo opstajala - dodala je.

Kada je riječ o BiH i njenim piscima bajki, sagovornica Fene ističe dva velika pisca rođena u BiH - Ahmeta Hromadžića i Branka Ćopića, čija su djela ostavila neizbrisiv trag u svakom dječijem srcu.

- A kad budete imali u rukama Zlatne bosanske bajke, uvjerit ćete se da je Bosna i Hercegovina zapravo uvijek bila plodno tlo za ovu vrstu umjetnosti - istaknula je,  dodavši da i danas ovdje živi bar deset književnica i književnika koji pišu veoma lijepe bajke.

Njihove priče, kako kaže, prevodi na engleski i objavljuje u sklopu projekta Style Writes Now. I ne samo njihove, dodaje, ona, naglasivši da bi je radovalo kada bi im se pridružili pisci novijih generacija.

Sama Marija Fekete Sullivan nedavno je napisala tri knjige mini-bajki. Jedna od njih je "Podmornica u svemiru". Druga knjiga u pripremi je "Patuljaste priče" za koju je recenziju napisao pisac za djecu Šefik Daupović-Fiko. On, između ostalog, kaže: "Pojava svake nove knjige Marije Fekete-Sullivan praznik je riječi u dječijem svijetu. Svaka na svoj način osvježava svijet djetinjstva unoseći u njega pregršt radosti u kojoj djeca najradije borave".

I treća knjiga je na čitanju kod kolega.

- Želja mi je da se ove 'bajčice' izvode na sceni u školama i vrtićima ili čak u malom, kućnom pozorištu od kartona. Čini mi se da se moja prva zbirka sačinjena od deset bajki, pisanih u klasičnom stilu, "Sirenin san" i danas rado čita, kao i istoimena slikovnica rađena po naslovnoj priči. Sretna sam kad na dječijim licima primijetim zadovoljstvo, nakon što čuju ove priče, kao i slikovnice "Džepni uštipak" i "Kaput za hrabre". I dan-danas mi pišu nastavnici i učenici, traže mi cjelokupni tekst bajkovitog igrokaza "Zaljubljeni vuk". Stoga nije zgoreg napomenuti da igrokaz mogu pronaći u knjizi grupe autora "Veliki odmor". Kasnije se pojavila i slikovnica "Zaljubljeni vuk", rađena po istoimenoj predstavi u režiji Belme Lizde-Kurt, u produkciji Unicefa i Edusa, a koja je u skraćenoj verziji objavljena u cilju edukacije djece s umanjenim sposobnostima i djece najmlađeg uzrasta – govori Marija Fekete Sullivan.

Riječ je o ukoričenom, dvojezičnom izdanju (engleski i bosanski) namijenjenom školama, ali i o interaktivnoj slikovnici-igrici koju svi mogu besplatno preuzeti s Interneta: http://www.edusbih.org/book/.

Govoreći da li se bajka i njeno pričanje možda negdje zagubilo, Fekete Sullivan kaže da bajke postoje otkako je svijeta i vijeka i da su oduvijek ljudima služile da na prilično zabavan, maštovit način prenesu stečena iskustva i nadu da iz svake nevolje mogu izići kao pobjednici.

- Ne tako davno pričanje bajki uz pucketanje vatre na ognjištu bio je jedan od najljepših načina da se provede večer. Toga više nema - kaže.

Kao odraz novih vremena i životnih trendova, bajke su kasnije postale inspiracija scenaristima, kompozitorima, filmadžijama, pa su itekako prisutne na velikim i malim ekranima, ali i kao video-igrice.

- Nema sumnje, budućnost bajki je multimedijalna. Ali i danas roditelji koji se bave svojom djecom, čitaju svojim mališanima bajke i druga književna djela, svjesni da su to najdragocjeniji trenuci bliskosti, kad se od jedne do druge duše direktno prenose osjećanja i životne mudrosti - mišljenja je Marija Fekete Sullivan.

Ona  smatra da je najveća vrijednost bajki to što u njima nemoguće postaje moguće. A taj proces je u biti svakog izuma i svake zanimljive umjetničke kreacije. Zato ne čudi što je genijalni Einstein svojevremeno roditeljima preporučio da djeci što više čitaju bajke, jer će im tako pomoći da razviju inteligenciju.

- Evo, recimo, ideje za mali eksperiment: Pročitajte djetetu bajku i zamolite da vam je prepriča, onako kako najbolje zna. Ništa ga ne ispravljajte i ne sputavajte. Tokom prepričavanja moći ćete procijeniti šta je djetetu najvažnije u svemu tome, šta ga se najviše dojmilo, šta ga je preplašilo a šta oduševilo. Na osnovu toga roditelj ili nastavnik koji svoje vrijeme rado investira u odgajanje djeteta može uočiti kojim se vrijednostima dijete divi, pa na osnovu toga može reagirati - da se eventualne manjkavosti u odgoju ili procjeni ljudi odstrane i da se potiče ono što je istinski važno i dobro - dodala je.

Marija Fekete Sullivan u razgovoru za Fenu kaže da do kraja godine namjerava dovršiti rukopis gdje otprilike sumira razmišljanja o tome šta bi mogla da sadrži zanimljiva knjiga za djecu - prvenstveno  knjiga koja je inovativna, edukativna, a ujedno lišena rasnih, vjerskih, etničkih i rodnih stereotipa i predrasuda.

(FENA) M. L.

Vezane vijesti

Susret s pjesnikinjom Marijom Fekete-Sullivan

Marija Fekete Sullivan u Mostaru nagrađena za najljepšu priču za djecu

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo