prijava
ŽENEVA, 19. juna (FENA) - Krajem 2017. godine u svijetu ukupno je raseljeno 68,5 miliona ljudi, među kojima je 16,2 miliona onih koji su prošle godine raseljeni prvi put, što ukazuje na ogroman broj ljudi u pokretu i znači da se svakoga dana raseljava novih 44.500 osoba ili jedna osoba svake dvije sekunde.
Podaci su to iz godišnjeg izvještaja Globalni trendovi, koji je objavila Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR).
Iz ove agencije navode da su peti put za redom, ratovi, drugi oblici nasilja i progona doveli do novog rekordnog porasta broja prisilno raseljenih osoba u svijetu 2017. godine, te da su nova masovna raseljavanja stanovništva posljedica krize u Demokratskoj Republici Kongo, rata u Južnom Sudanu i izbjeglištva stotine hiljada Rohindža iz Mijanmara u Bangladeš, što svjedoči o tome da su zemlje u razvoju u najvećoj mjeri pogođene ovom situacijom.
- Izbjeglice koje su svoje zemlje napustile uslijed sukoba i progona čine 25,4 miliona od 68,5 miliona raseljenih ljudi u svijetu. To je 2,9 miliona ljudi više nego 2016., a predstavlja i najveće povećanje koje je UNHCR zabilježio tokom samo jedne godine. U međuvremenu je broj tražitelja azila, koji još čekaju na odluku o svojim zahtjevima za izbjeglički status porastao za oko 300.000 i na dan 31. 12.2017. godine bilo ih je 3,1 milion. Broj ljudi raseljenih unutar vlastitih država je sa 40,3 miliona 2016. godine smanjen na 40 miliona u 2017. godini - navodi UNHCR.
Ilustracije radi, 2017. godine na svijetu je bilo više izbjeglica nego stanovnika Australije, a, globalno posmatrano, jedna od 110 osoba u svijetu je raseljeno lice.
- Nalazimo se na prekretnici, na kojoj uspjeh u upravljanju prisilnim raseljavanjem u svijetu zahtjeva nov i sveobuhvatniji pristup da zemlje i zajednice ne bi bile prepuštene same sebi - rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.
Dodao je i da ima razloga za izvjesnu nadu, te da četrnaest zemalja već provodi novi dogovor za reagiranje u izbjegličkim krizama.
- Za nekoliko mjeseci će Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojiti novi Globalni dogovor o pravima izbjeglica. Danas, u predvečerje Svjetskog dana izbjeglica, molim zemlje članice da ga podrže. Niko ne bira da postane izbjeglica, ali mi ostali imamo mogućnost da biramo kako da pomognemo - istaknuo je Grandi.
UNHCR-ov izvještaj Globalni trendovi objavljuje se širom svijeta svake godine pred Svjetski dan izbjeglica (20.6.) i prati prisilno raseljavanje na temelju podataka koje prikupljaju UNHCR, vlade i drugi partneri.
Izvještaj ne analizira globalno stanje azila, o čemu UNHCR izvještava posebno.
U tom domenu smo prošle godine bili svjedoci incidenata poput prisilnih vraćanja, politizacije i žrtvovanja izbjeglica, izbjeglica koje su zatvarane ili im je uskraćivana mogućnost da rade, a u nekoliko zemalja se čak protivilo i upotrebi riječi “izbjeglica”.
Međutim, izvještaj Globalni trendovi pruža uvid u neke aspekte problema, ponekad i skreće pažnju na razlike između percepcija i stvarnosti prisilnog raseljavanja.
Jedna od takvih percepcija je da raseljeni u svijetu pretežno žive u zemljama tzv. Globalnog Sjevera.
Naime, podaci pokazuju upravo suprotno – ukupno 85 posto izbjeglica nalazi se u zemljama u razvoju, od kojih su mnoge strahovito siromašne i dobijaju malu pomoć za brigu o ovim populacijama. Četiri od pet izbjeglica ostaju u zemljama koje graniče s njihovim domovinama.
U 2017. godini, šest od deset raseljenih lica širom svijeta bili su raseljeni unutar svojih zemalja (uključujući još uvijek oko 98.000 u Bosni i Hercegovini).
- Nešto više od jedne petine od 25,4 miliona izbjeglica čine Palestinci o kojima brine UNRWA. Od ostalih a za koje brine UNHCR, dvije trećine potiču iz samo pet zemalja - Sirije, Afganistana, Južnog Sudana, Mijanmara i Somalije. Kraj sukoba u bilo kojoj od ovih pet država mogao bi bitno utjecati na sliku globalnog raseljavanja - podaci su iz izvještaja.
Druga dva nalaza Globalnih trendova jesu da većina izbjeglica živi u gradovima (58 posto), a ne u kampovima ili u ruralnim sredinama, te da su raseljena lica u svijetu mladi ljudi – 53 posto su djeca, uključujući veliki broj djece bez pratnje roditelja.
Kao i u slučaju broja zemalja iz kojih dolazi veliki broj raseljenih, broj zemalja koje ih primaju je relativno mali, a Turska je i dalje prva po broju ljudi koje je primila - 3,5 miliona izbjeglica, uglavnom Sirijaca. Libanon je primio najveći broj izbjeglica u usporedbi s brojem stanovnika.
- Nažalost, i dalje nema dovoljno rješenja za sve ove probleme. Ratovi i sukobi ostaju najveći uzroci raseljavanja, a vidljivi napredak ka uspostavljanju mira je mali. Oko pet miliona ljudi je, prošle godine, uspjelo da se vrati u svoje domove, a većina njih iz drugih dijelova svojih matičnih država. Ipak i među njima je bilo onih koji su se vraćali pod pritiskom ili u nestabilnu situaciju. Zbog smanjenja broja raspoloživih mjesta za preseljenje, broj izbjeglica preseljenih u treće zemlje pao je za više od 40 posto i iznosi oko 100.000 ljudi - navode iz UNHCR-a.
(FENA) L. A.
