prijava
SARAJEVO, 13. juna (FENA) - Jačanje suradnje s iseljeništvom jedan je od ključnih principa dokumenta na državnom nivou Bosne i Hercegovine, Politike o saradnji s iseljeništvom, a trebalo bi da bude i najvažniji ishod dvodnevne konferencije koja je otvorena danas u Sarajevu o temi "Značaj dijaspore za Bosnu i Hercegovinu".
To je kazala ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac uz napomenu da je resorno državno ministarstvo organizator ovog skupa u okviru projekta koji realizira s Vladom Švicarske "Dijaspora za razvoj". Partneri u projektu su UNDP i IOM, Međunarodna organizacija za migracije.
Cilj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u čijoj je nadležnosti kreiranje politike prema iseljeništvu, jeste da na konferenciji koja je okupila više od 30 predstavnika iz 15 zemalja i predstavnike relevantnih institucija svih nivoa vlasti u BiH te predstavnike nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, istakne važnost iseljeništva i pruži mogućnost otvaranja tema kojima će ukazati na ulogu iseljeništva u društveno-političkom životu u BiH kroz njihovo uključivanje u kreiranje javnih politika, poduzetništvo, prijenos znanja te saradnju s jedinicama lokalne samouprave.
Ministrica Borovac ističe da je po stupanju na aktuelnu dužnost zatekla krhke institucionalne veze Bosne i Hercegovine s iseljeništvom uprkos tome što u 50-ak zemalja svijeta živi oko dva miliona ljudi bh. porijekla računajući i potomke.
Država je bila bez politike o suradnji s njenim iseljeništvom, rekla je Borovac, ali je aprila prošle godine Vijeće ministara BiH usvojilo odgovarajući dokument pa je pokrenut niz aktivnosti kako bi se Bosna i Hercegovina učinila što dostupnijom iseljeništvu i obrnuto. Između ostalog su potpisani memorandumi s načelnicima i gradonačelnicima 29 općina i gradova u BiH u cilju jačanja njihove suradnje s diajsporom te je formirano odgovarajuće tijelo izvan BiH čiji su članovi učesnici današnje konferencije, kazala je Borovac.
U februaru ove godine kreiran je web portal koji već pokazuje veliku posjećenost, a u državnom budžetu je osigurano 100.000 KM za uspostavu portala za dodatno obrazovanje.
Suradnja s iseljeništvom, što se tiče Ministarstva na čijem je čelu ona, neće ostati "mrtvo slovo na papiru" jer se iseljeništvu daje značaj koji zaslužuje, a cilj je zajedničko jačanje veza između BiH i dijaspore, značajnih obostrano.
Borovac je uvjerena, rekla je, da će ta suradnja postati u budućnosti pozitivan primjer o zemlji koja je ostvarila značajan napredak zahvaljujući iseljeništvu i povezanosti domovine i njene dijaspore.
Predsjednica Unije bosanskohercegovačkih udruženja u Italiji Mirjana Paunović, također učesnica konferencije, izjavila je da u toj zemlji trenutno boravi oko 60.000 ljudi bh. porijekla, najviše zbog migracija tokom posljednjeg rata u BiH, kao i da broj konstantno raste. Krovno udruženje bh. građana u Italiji, osnovano nedavno, u međuvremenu je dobilo veći institucionalni značaj i ovlašćenja te podršku državnih organa matične zemlje i njenih članova diplomatskog kora u Italiji. Stoga Udruženje radi na realizaciji projekata od kulturnog do obrazovnog aspekta, ali je neminovno da saradnja s matičnom državom bude još na većem nivou.
Paunović je istaknula zadovoljstvo što se poduzimaju mjere na jačanju te suradnje i dodala da je veoma bitno pratiti tokove migracija i njihove uzroke, odnosno uraditi tzv. mapiranje iseljeništva uz odgovarajuće podatke koliko i gdje ljudi bosanskohercegovačkog porijekla boravi nakon odlaska iz domovine.
- Vjerujem da će ova konferencija dodatno ojačati veze koje nas sve spajaju - kazala je predsjednica krovnog udruženja bh. građana u Italiji.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda (UN) i rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu izjavila je da su ljudi u dijaspori svojevrsni ambasadori Bosne i Hercegovine, zbog čega je veoma bitno očuvati pozitivne kontakte kako bi se dalje širila slika o zemlji koja je u međuvremenu napredovala.
Oko 15 posto BDP-a dolazi upravo od dijaspore i to je značajan institucionalni potencijal jer mnogo uspješnih Bosanaca i Hercegovaca želi ulagati u privredu, ekonomiju, mala i srednja preduzeća u domovini te u stvaranje novih radnih mjesta.
Stoga je bitno graditi institucionalne veze s iseljeništvom, naglasila je Sinanoglu, između ostalog i zbog toga što su iseljenici u razvijenim zemljama stekli i praktična znanja iz naprednih tehnologija, koja trebaju i Bosni i Hercegovini.
Još jedna bitna funkcija je povezivanje ljudi u domovini s već stvorenom mrežom kontakata koju su stvorili uspješni Bosanci i Hercegovci u iseljeništvu, gradeći poslovne i druge veze, zaključila je.
Direktorica za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Datwyler Scheuer rekla je da konferencije poput današnje u Sarajevu povezuju ljude, kao i da u Švicarskoj, zemlji svjesnoj potencijala migranata, živi oko 60.000 građana bh. porijekla koji svakodnevno doprinose političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju zemlje boravka. Mnogi bi učinili mnogo više za matičnu zemlju, a "mi ih želimo podstaknuti za to", dodala je.
- Dijaspora želi svojim mrežama, znanjem i stručnošću pomoći Bosni i Hercegovini, ali moramo uspostaviti odnos povjerenja, ljudi se žele povezati s instutucijama koje mogu provoditi mjere - riječi su Barbare Datwyler Scheuer.
Predstavnik Međunarodne organizacije za migracije Peter Van der Auweraert, subregionalni koordinator za Balkan, također naglašava koliko je bitna izgradnja institucionalnog povjerenja između dijaspore i domovine, na čemu aktuelno bh. ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice aktivno radi, ali ne smije ostazi usamljeno u toj aktivnosti, kako je dodao.
(FENA) M. L.
