prijava
SARAJEVO, 16. maja (FENA) - Novinarke i stručnjakinje iz oblasti zaštite ženskih prava iz cijele Bosne i Hercegovine okupile su se u Sarajevu na dvodnevnoj konferenciji o položaju i zaštiti novinarki u bh. medijima na kojoj je iskazana potreba za umrežavanjem u cilju ostvarivanja prava te bi uskoro trebala biti formirana "Novinarska ženska loža".
Tokom dvodnevnog rada učesnicima su se u okviru panela o različitim temama obratile novinarke koje su bile nerijetko izložene različitim oblicima nasilja posebno ističući da nasilje ne mora biti samo fizičko jer su novinarke najčešće izložene napadima na čast, ugled i integritet.
Međutim, kako je rečeno, potrebno je uvijek reagirati na napad, ako ne kroz sudske sporove koji mogu trajati godinama, a onda pisanjem o tome jer je pero moćno sredstvo u rukama novinarki koje žene iz drugih sfera možda nisu u mogućnosti uvijek iskoristiti.
Ukazano je na nedostatak solidarnosti među novinarkama odnosno na manjak podrške medijske zajednice u trenucima kada se dešava napad, ali i nakon njega dok se o njemu izvještava ili polemizira kroz društvene mreže.
Borba za ravnopravnost spolova u BiH, ali i u svijetu je gorući problem s kojim se žene suočavaju u svim segmentima društva, a kada je u pitanju novinarstvo marginalizirane su zbog izgleda i predrasuda o "slabijem spolu", također je jedna od poruka s ovog skupa.
Ombudsmanka za ljudska prava BiH Jasmina Džumhur ukazala je na činjenicu da novinari u BiH, kao profesija, nisu adekvatno zaštićeni imajući u vidu da vrše značajnu funkciju te da nije u pitanju samo obavljanje posla nego se radi o značajnoj društvenoj funkciji informiranja javnosti.
- Zbog toga bi, iako nisu službene osobe, trebali uživati posebnu zaštitu - ocijenila je, podržavajući inicijativu Centra za prava žena i Udruženja žena sutkinja u Federaciji za izmjenu krivičnih zakona te da se prijetnja definira kao kvalificirani oblik prijetnje, ali i uvedu strože kazne.
Važeće krivično zakonodavstvo definira krivično djelo ugrožavanja sigurnosti koje se pokazalo, dodala je Džumhur, nedovoljno u praksi u smislu zaštite te je prijedlog da se taj član izmijeni i da on podrazumijeva prijetnju s kvalificiranim oblikom.
Ombudsmanka Džumhur osvrnula se i na radno-pravi status novinara u BiH te je podvukla da iako je novinarska branša specifična, u kojoj je, između ostaloga, teško utvrditi radno vrijeme, potrebno je zahtijevati da medijske kuće i regulatori veću pažnju posvete prilagođavanju zakonodavnih odredbi vezanih za uređivanje i nadzor nad ostvarivanjem prava novinara.
Skup je organiziralo Udruženje BH novinari u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH i organizacijom Civil Rights Defenders, a glasnogovornica Misije OSCE-a Željka Šulc istaknula je da je ovo prva konferencija koja aktuelizira prava žena u medijima najavivši da će OSCE uvijek podržavati ovakve skupove.
Programska savjetnica u Uredu branitelj ljudskih prava (Civil Rights Defenders) Ena Bavčić kazala je da se ova organizacija više posvetila medijima jer su uočili da postoji različita vrsta pritisaka na novinare, dok novinarke više šute o pritiscima i napadima.
Jedan od panela konferencije bio je posvećen istraživanju Amera Džihane o temi "Položaj novinarki, rodna ravnopravnost i pristup menadžerskim pozicijama u bh. medijima" koje je pokazalo da udio žena na pozicijama direktorica u medijima oko 25 posto, a najlošija rodna struktura je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru.
Kako je zaključeno, činjenica je da postoji proces feminizacije i sve veći broj žena u medijima, ali taj proces ne prati feminizaciju rukovodstva poput zastupljenosti žena u upravnim i nadzornim odborima, menadžerskim i uredničkim pozicijama što je potrebno mijenjati.
(FENA) B. D.
