prijava
SARAJEVO, 10. maja (FENA) - Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu okupio je danas historičare i stručnjake drugih profila iz BiH i inozemstva na naučnom skupu "Bosna i njeni susjedi u srednjem vijeku“.
Cilj skupa jeste razmjena naučnih saznanja, dostignuća i ideja kod historičara na prostoru jugoistočne Evrope, promoviranje novih istraživanja o srednjovjekovnoj bosanskoj historiji te dodatno povezivanje istraživača.
Vršilac dužnosti direktora Instituta za historiju UNSA Muhamed Nametak naglasio je, na otvaranju radnog dijela skupa, da sve države sudionice skupa povezuje činjenica da državno-pravni subjektivitet započinju u srednjem vijeku. Tako da, kako je kazao, istraživanje srednjeg vijeka i odnosa tih država u tom periodu mogu biti povod za zbližavanje i u ovom vremenu.
Širok dijapazon tema planiran je za taj dvodnevni skup. Bit će tu teme iz političkog, društvenog, privrednog, ekonomskog i religijskog života srednjovjekovne Bosne i susjeda. Bit će, između ostalog, prikazane i veze bosanskih vladara i vlastele sa susjednim vladarima i vlastelom, kao i bračne veze.
Jedan od panela bit će posvećen trgovačkim odnosima Bosne i Dubrovačke Republike u srednjem vijeku, segmentu života srednjevjekovne Bosne o kojem govori Povelja Kulina Bana iz 1189. godine. Kako je rečeno, Dubrovčani su zajedno s Mlečanima, najpoznatiji trgovci u ovom dijelu Evrope. U Bosni ih je bilo mnogo, trgovali su i surađivali.
Voditelj podružnice u Slavonskom Brodu Hrvatskog instituta za povijest Stanko Andrić na skupu sudjeluje kao istraživač srednjega vijeka, a u izjavi za novinare danas je naglasio da u svim Bosni i Hercegovini susjednim državama postoje historičari koji se bave vezama između srednjovjekovnih država.
U radu je fokusiran prvenstveno na odnose i veze Bosne i krajeva sjeverno od Save (današnje Slavonije), a za sarajevski naučni skup pripremio je predavanje usmjereno na razne primjere osoba i obitelji iz društvenog sloja bosanske vlastele (plemstva) koji su u razvijenom i kasnom srednjem vijeku na tom području dobivali posjede i državne službe zato što su bili u određenim političkim relacijama s vlastima Ugarsko-hrvatskog kraljevstva ili su u nekim slučajevima (posebno u kasnom srednjem vijeku) preseljavali na prostore između Drave i Save.
- Ima tu puno primjera, od poznatih aristokratskih velikaških obitelji kao što su Hrvatinići od kojih su se neki u 14. stoljeću preselili u današnju zapadnu Slavoniju pa do manje poznatih koje se u 15. stoljeću u cijelosti kao obitelji preseljavaju na taj slavonski prostor - naglasio je.
Osim iz Instituta za historiju UNSA sudionici skupa su i sa Filozofskog i Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i iz drugih dijelova BiH, te iz Hrvatske, Srbije, Poljske i Njemačke. Rezultirat će izdavanjem zbornika radova u kojem će biti objavljeni radovi prezentirani tokom dva dana u Sarajevu.
Pokrovitelj skupa je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a naučnu konferenciju podržali su i Federalno ministarstvo obrazovanja te Ministarstvo obrazovanja i nauke KS.
(FENA) J. Č.
