prijava
WASHINGTON/MOSKVA, 18. aprila (FENA) - Tenzije na relaciji Moskva-Washington sve su jače, a polje zahvaćenih odnosa je sve šire i američki listovi, između ostalog, tvrde da su posljedice sankcija protiv Rusije već dobro vidljive, iako neki od njih dovode u pitanju spremnost američkog predsjednika na čvrst odnos prema Moskvi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tako se Washington Post, uz podsjećanje na prethodne događaje u odnosima Sjedinjene Države-Rusija, bavi tvrdnjom američkog predsjednika Donalda Trumpa da je bio oštriji prema Rusiji nego ijedan drugi predsjednik za koju smatra da ne stoji.
"Po pitanju Sirije, Trump je učinio sve da izbjegne konfrontaciju sa Rusijom do te tačke da je učinio naš odgovor na upotrebu hemijskog oružja skoro besmislenim," ocjenjuje ovaj dnevnik.
List dodaje i da je "prema višestrukim izvorima, Trump izabrao najbezazleniju od tri opcije koje su mu predstavljene".
Što se tiče protjerivanja diplomata i sankcija, to je čini se realizirano uprkos protivljenju Trampa, piše vašingtonski dnevnik.
Nadalje, list tvrdi i da izvori bliski Trumpu kažu da su nedavne mjere proizvod trenutne kampanje vršenja pritiska koja tjera predsjednika da zauzme skeptičniji pogled na ruskog lidera...
Drugi pominju Trumpovu nelagodnost s vlastitom politikom i opisuju to primjerom da kada je njegova administracija pojačala pritisak na krug blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Trump je nastavio s pohvalama na račun ruskog lidera čestitajući mu na njegovoj izbornoj pobjedi i pozivajući ga da posjeti Bijelu kuću, što je iznerviralo njegov tim za nacionalnu sigurnost.
Washington Post, takođe, s druge strane, navodi i da se ruske težnje u okviru globalnih odnosa shvaćaju ozbiljno, ali da je predsjednik Putin pokazao prezir prema pravilima koja su ustanovljena nakon Drugog svjetskog rata. Urednici Posta se pitaju i šta Rusija želi umjesto toga?
"U dva posljednja incidenta koji su se odnosili na upotrebu zabranjenih hemikalija, odgovor Rusije bio je parada laži, bizarna objašnjenja i odvraćanje od pronalaženja istine," smatraju oni.
Dnevnik podsjeća i da je Rusija potpisala Konvenciju o hemijskom oružju, sporazum kojim se zabranjuje "razvoj, proizvodnja, nabavka, skladištenje, zadržavanje, prijenos ili korištenje hemijskog oružja".
To su pravila za koja se Rusija složila da će ih se pridržavati, navodi Post i ocjenjuje da sva ova dešavanja govore puno o novom svjetskom poremećaju koji Rusija kreira.
Dodatne tenzije na relaciji Moskva-Washington izaziva činjenica da se sankcije SAD odnose i na tajkuna Olega Deripasku, koji je povećao prisustvo Rusije na zapadnim tržištima kada je uspio da preuzme drugu najveću kompaniju koju je registrovao na londonskoj berzi.
Wall street Journal podsjeća i da je 'metalni milijarder' sada na listi sankcija SAD-a, kao i da je njegova kompanija izgubila otprilike polovinu svoje vrijednosti.
List navodi i da je bliskost sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom Deripaski pomogla da privuče finansijere sa Zapada koji su pokušavali da ulažu u rusko robno bogatstvo.
Putinova veza sa Deripaskom postala je 6. aprila njegova najveća otežavajuća okolnost, navodi list i prenosi riječi Sama Greenea šefa ruskih studija na King's College u Londonu, koji je ocijenio da bi strategija Trumpove administracije mogla tajkune da približi Putinu, što ih čini više zavisnim od državnog finansiranja.
"Deripaska je imao ulogu i u izgradnji ovih zapadnih veza, iako je jedan odnos – onaj sa bivšim menadžerom Trumpove kampanje Paulom Manafortom pod istragom u okviru istrage u SAD o navodnom ruskom miješanju na izborima 2016. godine. Manafort je radio za Deripasku u Crnoj Gori i Ukrajini," navodi Wall street Journal.
Uz podsjećanje na ključne dijelove Deripaskine biografije, list navodi i da poslovne veze između Rusije i Zapada ostaju snažne uprkos sankcijama, a obje strane kažu da se nadaju poboljšanju.
Posljednja informacija koja je uzdrmala odnose Londona i Washingtona sa jedne i Moskve sa druge strane su sajber napadi, za koje SAD i Britanija tvrde da su došli iz Rusije.
The New York Times piše da je riječ o napadima koji su upereni ka vladinim i privatnim organizacijama, kao i prema pojedinačnim domovima i kancelarijama u obje zemlje.
"Kada primijetimo zlonamjerne sajber napade, bilo da se radi o Kremlju ili drugim državnim akterima, mi ćemo uzvratiti", rekao je Rob Joyce, specijalni pomoćnik američkog predsjednika i koordinator za sajber sigurnost pri Nacionalnom vijeću sigurnosti.
Ciaran Martin, izvršni direktor britanskog Nacionalnog centra za sajber sigurnost, izjavio je da je Rusija ciljala na "milione" uređaja u obje zemlje, često pokušavajući da prodre u pojedinačne domove i mala poduzeća ili da kontrolira njihove rutere.
List navodi i da upozorenja koja su objavljena, uključujući objavljivanje tehničkih uputstva za poduzeća i pojedince, su dugo razmatrana i ne odražavaju nikakav odgovor na nedavne događaje, ali, kako navodi NYT jesu prst kojim se upire prema Moskvi u trenutku eskalacije tenzija .
Njujorški dnevnik podsjeća i da Washington i London već mjesecima rade zajedno kako bi objavili tvrdnje o zlonamjernim sajber aktivnostima Kremlja, a jedna od optužbi je za napad koji se dogodio u junu prošle godine, a koji je poznat kao NotPetya.
Taj napad u početku je bio usmjeren na Ukrajinu, ali se proširio putem računarskih mreža širom svijeta, praveći ono što je Bijela kuća ocijenila kao štetu u milijardama dolara u Sjedinjenim Državama, Evropi i Aziji.
(FENA) B. D.
