LONDON, 14. ožujka (FENA) - Stephen Hawking, britanski teorijski fizičar i jedan od najpoznatijih svjetskih znanstvenika preminuo je u svom domu u Cambridgeu u srijedu rano ujutro u dobi od 76 godina, objavila je njegova obitelj.
- Duboko smo ožalošćeni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti. Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta - poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim, prenose mediji.
Hawking se usprkos teškoj neurološkoj bolesti koja ga je učinila potpuno nepokretnim do mjere da je bio u stanju komunicirati isključivo uz pomoć računala, uspijevao baviti najvećim misterijima univerzuma postavši svojevrsnim simbolom snage ljudskoga uma i ikonom znanosti.
Od 1974. radio je na povezivanju dva temelja moderne fizike - Einsteinove teorije relativnosti koja se bavi gravitacijom i pojavama velikih razmjera i kvantne teorije koja se bavi subatomskim česticama.
Kao rezultat istraživanja Hawking je predložio model Svemira temeljen na dva koncepta vremena: stvarnog vremena, onakvog kakvo ljudi doživljavaju, i imaginarnog vremena kvantne teorije u kojemu svijet živi.
Rođen je 8. siječnja 1942. u Oxfordu, na 300. godišnjicu smrti Galilea Galileija, kako je sam volio isticati. Otac mu je bio liječnik i stručnjak za tropske bolesti, a majka politička aktivistica u Liberalnoj stranci.
Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Od 1974. bio je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge.
Svjetsku je slavu postigao krajem '80-ih godina prošlog stoljeća kada je izdao knjigu 'Kratka povijest vremena', koja je u rekordnim nakladama prodana diljem svijeta.
(FENA) I. B.